Austrougarski izveštaj iz Skoplja
O proslavi Vidovdana i reakcijama na Sarajevski atentat (1. jul 1914)
Izveštaj je iz Skoplja uputio austrougarski generalni konzul Jehlička (Jehlitschka) grofu Leopoldu Berhtoldu (Berchtold), ministru spoljnih poslova Austrougarske. Dokument je nastao 1. jula 1914. godine, neposredno nakon Sarajevskog atentata, i donosi svedočanstvo o prvoj zvaničnoj proslavi Vidovdana u Prištini kao „praznika oslobođenja“, kao i o reakcijama stanovništva na ubistvo nadvojvode Franca Ferdinanda.
Jehlička u izveštaju opisuje višemesečne pripreme svečanog odbora, organizovani dolazak gostiju vanrednim vozovima iz Hrvatske, Dalmacije, Bosne i Ugarske, političke poruke sa govornice o ujedinjenju Srba, te atmosferu u Prištini i Skoplju nakon što je stigla vest o atentatu u Sarajevu.
Dokument je deo zvanične austrougarske zbirke diplomatskih akata Österreichisch-ungarisches Rotbuch – Diplomatische Aktenstücke zur Vorgeschichte des Krieges 1914, objavljene u Beču 1915. godine.
Skoplje, 1. jul 1914.
Dana 15/28. juna u Prištini je Vidovdan (Tijelovo), na koji se ovog puta navršavala 525. godišnjica bitke na Kosovu polju (1389), po prvi put zvanično proslavljen kao „praznik oslobođenja“ srpske nacije.
Već četiri meseca poseban svečani odbor radio je na tome da ovaj praznik ob обликује u što svečaniju i veličanstveniju sveprazničnu srpsku nacionalnu demonstraciju.
Odgovarajuća propaganda započela je istovremeno u Hrvatskoj, Dalmaciji i Bosni, a uglavnom u Ugarskoj. Učesnicima je obećana besplatna vožnja srpskom državnom železnicom, jeftin smeštaj i hrana, podrška od strane vlasti itd.
Agitacija je bila energitična i ciljana.
Na proslavu u Prištini gosti su dovoženi vanrednim vozovima.
Razni svečani govori ushićeno su se bavili istorijskim podsećanjima vezanim za mesto proslave, da bi na kraju manje-više varirali na poznatu temu o ujedinjenju svih Srba i „oslobođenju porobljene braće“ s one strane Dunava i Save, kao i u Bosni i Dalmaciji.
Kada se u večernjim satima proširila vest o užasnom zlodelu čije je poprište bilo Sarajevo, fanatizovanu gomilu obuzelo je raspoloženje koje, prema brojim izrazima odobravanja o kojima su mi izvestili moji apsolutno pouzdani izvori, ne mogu opisati drugačije nego kao nemilosrdno i nečovečno.
S obzirom na ovakvo držanje stanovništva, koje se na isti način ispoljilo i u Skoplju, svi pokušaji srpske štampane reči da se sa Srbije zbaci moralna odgovornost za delo koje je na jednom reprezentativnom skupu dočekano sa tako neprekrivenim zadovoljstvom, ruše se u bedno ništa.
Коментари
Постави коментар