Постови

Put ka Marselju: Od Mađarske do Jugoslavije

Слика
Put ka Marselju: od Janka Puste do atentata na kralja Aleksandra novembar 17, 2026 Od Mađarske do Jugoslavije Napadi i sudski postupci, 1929–1934. Feljton · Jugoslovensko saopštenje Savetu Društva naroda, novembar 1934. Napadi i atentati · 1929–1934. Jugoslovenska vlada tvrdila je da se niz napada na njenoj teritoriji organizovao ili podsticao sa mađarske teritorije. U dokumentu su navedeni napadi, ubistva i sudske presude. Jugoslovensko saopštenje savetu Društva naroda od 4. juna sadržalo je pregled terorističkih aktivnosti koje je vlada povezivala s mađarskom teritorijom. Pošto se mađarski zahtev odnosio samo na period od 1932. do 1934. godine, prvobitni pregled obuhvatio je te godine. U nastavku je dokument proširio hronologiju na period od 1929. do 1934. i naveo sudske presude i okolnosti pojedinih slučajeva.   Napadi i atentati 1929. 22. marta u Zagrebu je ubijen Toni Šlegel, direktor dnevnog lista Novosti . 5. avgusta eksp...

Put ka Marseju: inansijske i materijalne podrške ustaškom terorističkom delovanju

Слика
Pitanje finansijske i materijalne podrške terorističkom delovanju Odakle su poticala sredstva za finansiranje, opremanje i izdržavanje terorističkih grupa? Pitanje koje se prirodno nameće nepristrasnom posmatraču jeste odakle potiču materijalna podrška i finansijska pomoć, bez kojih terorizam u ovakvim razmerama ne bi bio zamisliv. Sa mađarske strane već je nagovešteno da su teroristima pomagale radničke kolonije u Južnoj i Severnoj Americi, Belgiji i drugim zemljama, kao i da su, osim toga, živeli od sopstvene zarade. Ništa od toga ne može izdržati ozbiljno razmatranje. Čak i kada bi se pretpostavilo da su pojedine kolonije jugoslovenskih emigranata u inostranstvu bile spremne da materijalno pomažu terorističke aktivnosti što je daleko od toga da je dokazano takva pomoć nikako nije mogla biti pružana u velikom obimu. Nezaposlenost koja vlada u svim zemljama u kojima su jugoslovenski radnici emigranti teško je pogodila. Prema podacima kojima raspolaže jugoslove...

Put ka Marselju: od Janka Puste do atentata na kralja Aleksandra III

Слика
Dokazi da su mađarske vlasti bile upoznate sa metodama i ciljevima terorističkog delovanja organizovanog na njihovoj teritoriji Ne može se tvrditi da mađarske vlasti nisu znale za ciljeve i način rada terorističkih emigranata koji su se nastanili na njihovoj teritoriji. Mađarski ministar spoljnih poslova to je javno priznao u noti br. 1211/Pol. od 26. aprila 1934, upućenoj jugoslovenskom poslanstvu u Budimpešti. U njoj se kaže: „Ministarstvo ne poriče da je povremeno moglo doći do incidenata koji su, u stvarnosti, bili posledica toga što su mađarski državni agenti, na čije se ponašanje u ovom slučaju ukazuje, bili samo žrtve različitih prestupnika što nije iznenađujuće s obzirom na dobro poznate ozloglašene postupke ovih poslednjih.“ Zato je teško razumeti izjavu Tibora Ekharta, mađarskog predstavnika pri Društvu naroda, koji je u već pomenutom govoru pred Udruženjem inostrane štampe u Budimpešti, održanom 5. novembra, otišao toliko daleko da je rekao da s...

Put ka Marselju: od Janka Puste do atentata na kralja Aleksandra II

Слика
Poreklo i ranija prošlost terorista nastanjenih u Mađarskoj Feljton · Jugoslovensko saopštenje Savetu Društva naroda, 1934. Prema saopštenju, ljudi koji su činili terorističke grupe u Mađarskoj poticali su iz različitih sredina od bivših oficira do radnika i političkih emigranata. Zanimljivo je, sa više stanovišta, razmotriti karakter i raniju prošlost ljudi koji su činili terorističke grupe nastanjene u Mađarskoj, kao i društvene slojeve iz kojih su regrutovani. Prema poreklu, teroristi se mogu svrstati u pet kategorija.   1. Bivši oficiri austrougarske vojske Bivši oficiri austrougarske vojske ostali su bez državljanstva i posle raspada Austrougarske se nikada nisu vratili u novu domovinu ili su je ubrzo napustili iz različitih razloga. Ti ljudi bili su emigranti još pre nego što je nova jugoslovenska država dobila konačan oblik. Njihova kampanja protiv jugoslovenske države traje od 1919. godine. Među njima posebno treba ...

Put ka Marselju: od Janka Puste do atentata na kralja Aleksandra

Слика
Od Matkovića do Janka Puste Kako je organizovana teroristička mreža u Mađarskoj Feljton, 1. deo · Jugoslovensko saopštenje Savetu Društva naroda, novembar 1934. Ženeva · novembar 1934. Beograd je tvrdio da su u organizovanju terorističkih aktivnosti učestvovali i pojedini mađarski oficiri. Jugoslovensko saopštenje Savetu Društva naroda tvrdilo je da terorističke aktivnosti protiv Jugoslavije na mađarskoj teritoriji nisu počele dolaskom ustaških emigranata. Prema dokumentu, u njihovom organizovanju učestvovali su i pojedini mađarski oficiri, koji su teroristima davali uputstva, pomagali im da nađu smeštaj i usmeravali njihove akcije. To su tvrdnje jugoslovenske vlade iznete 1934. godine; ovde ih prenosimo kao sadržaj dokumenta.   U izveštaju se kao jedan od ranih primera navodi Stanko Matković, bivši poručnik austrougarske vojske. Posle rata postao je jugoslovenski činovnik u Zagrebu, a zatim je, bojeći ...

Šta je Pavelić ponudio Italiji i šta je od nje tražio pri prvim susretima sa Robertom Forgesom Davanzatijem (1927)

Слика
Pavelićeva promemorija Italiji Prvi kontakti sa Robertom Forgesom Davanzatijem · Rim, 1927. Izvor Prema knjizi Bogdana Krizmana, Ante Pavelić i ustaše (Zagreb: Globus, 1978). Iako bi takva hrvatska država, zamišljena kao instrument mira i zapadne kulture, prirodno težila da živi u pravoj slozi sa svojim susedima, pod diktatom ekonomskih, geografskih i kulturnih uslova, a pre svega zbog svojih velikih političkih interesa koji su joj zajednički s njima nastojala bi da održava što uže veze sa Italijom i Mađarskom. Da bi preciznije odredio kakve bi to veze bile, Pavelić (Frank) bio je ovlašćen da izjavi da su Hrvati za svoje buduće odnose sa Italijom prihvatili sledeća načela: Hrvati smatraju  stoji u promemoriji da se pitanje istočnog Jadrana može rešiti samo dogovorom jadranskih naroda (Hrvata, Crnogoraca i Albanaca) sa Italijom. Hrvati bez ikakve rezerve priznaju Italiji pravo na prevlast na Jadranu i osuđuju svaki pokušaj da se to njeno pravo oslabi ili doved...

Ustaški trag u Italiji pre samog atentata na Kralja

Слика
Atentat na kralja Aleksandra: izveštaj iz Rima i tragovi ustaških logora Diplomatski izveštaj Breckinridgea Longa, Rim, oktobar 1934. U prethodnom tekstu najavio sam serijal o atentatu na kralja Aleksandra. Neću se baviti samo samim terorističkim činom, već i sitnim, naizgled sporednim detaljima koji nam mogu pomoći da bolje razumemo zavereničku mrežu ustaškog pokreta usmerenu protiv Kraljevine Jugoslavije, a izrazito neprijateljski i prema srpskom narodu.     U ovom tekstu prenosim izveštaj američkog diplomate  Brekinridž Longа  iz Rima iz 1934. godine. U njemu se beleže navodi o ustaškim logorima u Italiji, praćenju jugoslovenskog poslanstva i ponašanju italijanskih vlasti. To su tvrdnje zabeležene u tadašnjem diplomatskom izveštaju, a ne sve nezavisno potvrđene činjenice. Upravo zato su zanimljive: pokazuju šta su diplomate tada čule, kome su verovale i koliko je teško bilo doći do pouzdanih podataka. Napomena: Jovan Dučić je 1933. postavljen z...

Moskovska Pravda i atentat na kralja Aleksandra

Слика
Ubistva kao stavka u knjizi računa 16. oktobar 1934. Moskovska Pravda , broj 286, strana 5. Karikatura Borisa Jefimova nosi naslov „U tišini kancelarije“. Serijal o atentatu na kralja Aleksandra započinjem ovim isečkom iz moskovske Pravde . U to vreme list je bio glasilo Centralnog komiteta Komunističke partije Sovjetskog Saveza, pa je karikatura važna i kao trag o tome kako je sovjetska štampa predstavljala atentat. [1]     „U tišini kancelarije“, Boris Jefimov. Moskovska Pravda , br. 286, 16. oktobar 1934, str. 5. Na crtežu je nacista nad knjigom računa. Na strani rashoda upisuje novčane iznose, a na strani prihoda ubistva Jona G. Duke, Engelberta Dolfusa i upravo tada Luja Bartua i kralja Aleksandra. Na zidu je mapa sa linijama koje iz Minhena vode ka evropskim gradovima. Karikatura tako direktno sugeriše da iza političkih atentata stoje nacisti i da se planovi kuju u Minhenu. Jon George Duka (1879–1933), rumunski liberaln...

Beogradske bombe i smrt majora Leonida Rekalova

Слика
Beogradske bombe i smrt majora Rekalova Mart 1931. Izveštaj o bombama u Beogradu, 1931. Američki poslanik Džon Dajnli Prins o napadu i smrti majora Rekalova Beograd • 17. mart 1931. Četiri bombe postavljene su u ulici sa važnim vojnim zgradama. Vašington Gospodine, Pozivajući se na telegram Poslanstva br. 15 od 17. marta 1931. u 13 časova, čast mi je da izvestim da su 17. marta u Beogradu postavljene četiri bombe duž ulice u kojoj se nalaze važne vojne zgrade. Tri bombe eksplodirale su bez ozbiljnih posledica i razbile tek nekoliko prozora u jednoj od zgrada. Četvrta je eksplodirala nešto kasnije, dok ju je pregledao stručnjak za eksploziv povezan s jugoslovenskom vojskom, major Leonid Rekalov.     Povrede koje je ovaj nesrećni oficir zadobio, premda teške, nisu ga odmah usmrtile. Umro je rano ujutru 18. marta, posle velikih muka. Tokom audijencije kod kralja Aleksandra danas, kralj mi je rekao da je prethodne večeri, oko ...

Ako Italija uđe u Austriju...

Слика
DIPLOMATSKA GRAĐA | KRALJEVINA JUGOSLAVIJA Politička situacija u Jugoslaviji Prevod arhivske depeše iz Beograda Depeša broj 189, Beograd, 14. septembar 1934. godine. Američko poslanstvo u Beogradu. Predmet: Opšta politička situacija Znam da je subota ujutru, ali upravo sam naišao na zanimljivu američku diplomatsku depešu iz Beograda. Američki poslanik Vilson u njoj opisuje razgovor sa Purićem, tadašnjim podsekretarom za spoljne poslove Kraljevine Jugoslavije. Tema je bila opšta politička situacija u Evropi, naročito odnosi Italije, Austrije i Jugoslavije.    Ako Italija uđe u Austriju Razgovor se vodio posle pokušaja nacističkog puča u Austriji i ubistva njenog kancelara Engelberta Dolfusa u julu 1934. Italija je tada koncentrisala trupe blizu austrijske granice. To je, prema Purićevim rečima, izazvalo veliko uznemirenje u Jugoslaviji, ali nijedan jugoslovenski vojnik nije bio pomeren. Purić je tvr...