Put ka Marselju: Od Mađarske do Jugoslavije
Put ka Marselju: od Janka Puste do atentata na kralja Aleksandra
novembar 17, 2026
Od Mađarske do Jugoslavije
Napadi i sudski postupci, 1929–1934.
Feljton · Jugoslovensko saopštenje Savetu Društva naroda, novembar 1934.
Napadi i atentati · 1929–1934.
Jugoslovenska vlada tvrdila je da se niz napada na njenoj teritoriji organizovao ili podsticao sa mađarske teritorije. U dokumentu su navedeni napadi, ubistva i sudske presude.
Jugoslovensko saopštenje savetu Društva naroda od 4. juna sadržalo je pregled terorističkih aktivnosti koje je vlada povezivala s mađarskom teritorijom. Pošto se mađarski zahtev odnosio samo na period od 1932. do 1934. godine, prvobitni pregled obuhvatio je te godine. U nastavku je dokument proširio hronologiju na period od 1929. do 1934. i naveo sudske presude i okolnosti pojedinih slučajeva.
1929.
- 22. marta u Zagrebu je ubijen Toni Šlegel, direktor dnevnog lista Novosti.
- 5. avgusta eksplodirala su dva kilograma ekrazita u kasarni žandarmerijskog puka u Zagrebu.
- 30. avgusta ubijen je policijski službenik Josip Keč. Pokušan je i atentat na policijskog službenika Josipa Bana, koji je teško ranjen.
- Istog dana ubijen je policijski službenik Matija Tremski, a pokušan je atentat na policijskog službenika Franju Blagovića.
1930.
- U noći između 21. i 22. aprila postavljena je paklena mašina na pruzi Striživojna–Vrpolje–Mihanovci. Prema dokumentu, trebalo je da eksplodira pri prolasku voza koji je prevozio delegaciju seljaka u Beograd.
- U julu je pokušan napad koji se pripisuje teroristi Tilmanu i njegovim saradnicima, uhapšenim u Valpovu.
1931.
- 3. januara eksplodirala je paklena mašina u zgradi Savske banovine u Zagrebu.
- 3. februara ubijen je M. Andrija Berić, načelnik opštine Nova Gradiška.
1932.
- 17. jula eksplodirala je paklena mašina na stanici u Osijeku.
- 15. avgusta eksplodirala je paklena mašina u vagonu drugog razreda na pruzi Osijek–Vinkovci.
- U noći između 8. i 9. septembra eksplodirala je paklena mašina na pruzi Beograd–Zagreb, između stanica Mihanovci i Ivankovo.
- 1. decembra eksplodirala je paklena mašina ispred pravoslavne crkve u Zagrebu, a druga u dvorištu kasarne 32. pešadijskog puka u Zagrebu.
1933.
- Oko ponoći 20. jula, više ljudi pokušalo je kod Đelekovca da pređe Dravu noseći oružje i eksploziv prema Jugoslaviji. Graničari su ih primetili i došlo je do razmene vatre. Jugoslovenski graničar Marko Đurić teško je ranjen.
- 30. jula eksplodirala je paklena mašina u sedištu policije u Koprivnici. Poginuo je jedan policijski službenik, a još dvojica su teško ranjena.
- 24. avgusta ubijen je bivši ministar i poslanik Mirko Najdorfer na svom imanju u Zlataru. Dokument navodi da je osumnjičeni Josip Krobot boravio u Mađarskoj, u Janka Puszti, a zatim tajno prešao u Jugoslaviju. Krobot je poginuo 11. oktobra u eksploziji koja je razorila njegovu kuću. U dokumentu se navodi da je kuća služila kao skladište oružja i eksplozivnih naprava.
- 14. septembra eksplodirala je paklena mašina u Goli.
- 29. septembra dve paklene mašine postavljene su blizu stanice Rajhenburg. Njihova eksplozija, prema dokumentu, sprečena je na vreme.
- 8. oktobra eksplodirale su dve paklene mašine blizu stanice Zaprešić.
- 9. decembra žandarmi su na putu između Ludbrega i Koprivnice otkrili Petrovića i Gredićeka, koji su, prema tekstu, došli iz logora Janka Puszta i ilegalno prešli granicu. Nosili su paklene mašine i ručne bombe. Otvorili su vatru na žandarme i teško ranili Živka Grozdanića.
1934.
- 15. marta eksplodirala je paklena mašina u kancelariji za prtljag na železničkoj stanici u Zagrebu.
Sudski postupci i presude
Presuda od 23. maja 1931. · D.S. br. 185/30
Andrija Tilman osuđen je na smrt, a kazna mu je kasnije preinačena u robiju. Anton Herban i Ivan Ruskaj dobili su po osamnaest godina robije, Aleksander Gros petnaest godina, a Mijo Seletković osuđen je na smrt u odsustvu.
Sud je Tilmana proglasio članom terorističke organizacije i naveo da je više puta ilegalno ulazio u Mađarsku radi prenosa eksploziva, oružja, novina i pamfleta. U vezi sa Seletkovićem, sud je naveo postavljanje eksplozivne naprave na pruzi StriživojnaVrpolje–Mihanovci i nabavku oružja, eksploziva i propagandnih letaka za više osoba. Herban, Ruskaj i Gros opisani su kao agenti organizacije zaduženi za ilegalni prenos tih materijala iz Mađarske u Jugoslaviju.
Presuda od 23. jula 1931. · br. 12/31
Sud je osudio Ivana Rosića i Ivana Ljevakovića. Prema presudi, Ljevaković je preko Mađarske otišao u Beč, gde je stupio u kontakt s Ivanom Perčevićem i Gustavom Perčecom radi dobijanja uputstava o terorističkoj delatnosti i špijunaži. Dokument navodi da je u Sopronu obučen za rukovanje eksplozivom i da je podstakao Rosića da ubije Karla Kovačevića i Andriju Berića. Rosić je, prema tekstu, ubio Berića.
Presuda od 5. decembra 1931. · br. 14/31
Josip Miklaušić osuđen je zbog postavljanja paklene mašine u zgradi Savske banovine u Zagrebu, u dogovoru s Josipom Poropatom. Naprava je eksplodirala 3. januara 1931. U obrazloženju se navodi da su Perčec i njegov agent Domitrović slali Miklaušiću eksploziv iz Mađarske, između ostalog preko Kadrakuta i Nađkaniže.
Presuda od 14. marta 1932. · br. 85/32
Mijo Babić i Zvonimir Pospišil osuđeni su na smrt u odsustvu. Babić je osuđen zbog ubistava Tonija Šlegela i Josipa Keča, kao i pokušaja ubistva Josipa Bana. Obojica su osuđena i zbog eksplozije u zagrebačkoj kasarni žandarmerijskog puka, ubistva Matije Tremskog i teškog ranjavanja Franje Blagovića. Obrazloženje navodi da su se sastajali s Perčecom i da su u Pečuju obučavani za rukovanje eksplozivom.
Presuda od 3. maja 1933. · br. 50/32
Stjepan Koprek osuđen je na smrt u odsustvu, a mađarski državljanin Mihalj Šigečan na dvanaest godina robije. Sud je Kopreka povezao s postavljanjem naprava na pruzi Osijek–Vinkovci i Beograd–Zagreb. Kod Šigečana su, prema dokumentu, pronađena dva revolvera sa stotinu metaka, ručna bomba i terorističke novine.
Presuda od 21. marta 1934. · br. 53/33
Franjo Zrinski osuđen je na smrt, Tomo Keleman na doživotnu robiju, a Stjepan Pižeta na smrt u odsustvu. Četvrti optuženi, Josip Krobot, poginuo je u eksploziji u svojoj kući pre donošenja presude.
Trojica optuženih teretila su se za ubistvo Mirka Najdorfera, postavljanje dve paklene mašine kod Rajhenburga u noći između 28. i 29. septembra 1933. i postavljanje još dve naprave blizu stanice Zaprešić. Tekst navodi da je Krobot više puta ulazio u Mađarsku i da je po povratku u Jugoslaviju prenosio eksploziv i naprave za terorističke operacije.
Presuda navedena kao od 2. avgusta 1932. · br. 19/34
Josip Pižeta osuđen je na osamnaest godina robije, a Andrija Gredićek na smrt u odsustvu. U obrazloženju se navodi da su u novembru 1933. dobili uputstva od Pavelića i Perčeca za napad na Savsku banovinu, kao i pošiljke oružja, eksploziva, bombi, revolvera, municije i novca. Tekst kaže da su se vratili u Janka Puszту radi obuke, zatim bili uhvaćeni i osuđeni, te neuspešno pokušali da pobegnu iz zatvora.
Napomena o datumima
U poslednjoj presudi postoji nesaglasnost u samom tekstu: navedena je presuda od 2. avgusta 1932, ali obrazloženje opisuje događaje iz novembra 1933. Datumi su preneti onako kako stoje u dostavljenom tekstu.
Izvor: Jugoslovensko saopštenje Savetu Društva naroda, novembar 1934, odlomak „Results of the Terrorist Action Before the Marseilles Crime“, strane 18–22. Tekst je priređen prema dostavljenom prevodu; tvrdnje se prenose kao navodi izvornog dokumenta.

Коментари
Постави коментар