RSK

Istorijska hronologija • 1992.

1992. godina Republika Srpska Krajina između rata, Vensovog plana i međunarodnog posredovanja

Hronološki pregled događaja zabeleženih u korišćenom izvoru tokom jedne od ključnih godina rata na prostoru bivše Jugoslavije.

Napomena o izvoru: Tekst je sastavljen prema dostavljenim skenovima publikacije „Da se ne zaboravi – Hrvatsko etničko čišćenje Krajine 1990–1995“, strane 245–248. Datumi i događaji su uređeni radi preglednosti, dok su pojedine duže formulacije sažete. Političke ocene i kvalifikacije pripadaju perspektivi korišćenog izvora.

Uvod

Godina 1992. bila je prelomna za Republiku Srpsku Krajinu. Početak godine obeležili su pregovori o Vensovom planu, pokušaji međunarodnog posredovanja i pripreme za dolazak mirovnih snaga Ujedinjenih nacija. Istovremeno su se nastavljali politički sukobi između Knina i Zagreba, kao i oružani sukobi na različitim područjima Hrvatske.

Tokom godine Hrvatska je međunarodno priznata i primljena u Ujedinjene nacije, dok je rat istovremeno zahvatio i Bosnu i Hercegovinu. Savet bezbednosti UN donosio je niz rezolucija, uvodile su se sankcije, a UNPROFOR je počeo da preuzima ulogu u nadgledanju područja pod međunarodnom zaštitom.

Za Krajinu je 1992. bila godina institucionalnog preuređenja, promena u političkom rukovodstvu, formiranja Vojske Republike Srpske Krajine i pokušaja da se politički položaj teritorije očuva kroz pregovore i međunarodno posredovanje. Istovremeno, ratni događaji i stradanja nastavili su da oblikuju svakodnevni život stanovništva.

Januar 1992.

3. januar U Sarajevu je potpisan sporazum o angažovanju snaga UN na području Jugoslavije.

8. januar  Savet bezbednosti UN usvojio je Rezoluciju 727 o slanju prethodnice međunarodnih snaga u Jugoslaviju.

12. januar  Predsednik Republike Srpske Krajine dr Milan Babić javno je odgovorio na otvoreno pismo Slobodana Miloševića.

13. januar  Vatikan je priznao Hrvatsku i Sloveniju.

15. januar  Evropska zajednica priznala je Hrvatsku i Sloveniju.

17. januar Savet arhivskih sadržaja Republike Srpske Krajine izdao je saopštenje o pravu srpskog naroda na samoopredeljenje.

27. januar  Pregovori predstavnika RSK i Marka Guldinga u Kninu završeni su bez uspeha.

30. januar  U Beogradu je počela sednica Krnjeg predsedništva SFRJ, uz učešće predstavnika Srbije i Republike Srpske Krajine. U dokumentu se navodi da Milan Babić i njegova vlada nisu dali saglasnost na Vensov plan.

Februar 1992.

3. februar  U Kninu je održan zbor podrške Milanu Babiću zbog njegovog protivljenja Vensovom planu.

4. februar  U dokumentu se beleži stav da na teritoriji pod zaštitom UN neće važiti hrvatski zakoni.

5. februar Političko rukovodstvo opštine Vojnić podržalo je Vensov plan.

6. februar U Udbini je održana sednica na kojoj se raspravljalo o Vensovom planu. Istog dana zabeležena je izjava o potrebi uvođenja međunarodnog protektorata nad RSK.

7. februar U Gračacu se raspravljalo o Vensovom planu. Istovremeno, generalni sekretar UN Butros Butros-Gali izneo je stavove o neutralnosti i ulozi snaga UN u zaštićenim zonama.

9. februar Skupština Republike Srpske Krajine u Glini prihvatila je Vensov plan. U dokumentu se navodi i mogućnost smene predsednika Republike Milana Babića.

10. februar Na sednici Vlade RSK u Kninu razgovaralo se o Vensovom planu. Umesto neposrednog prihvatanja, Milan Babić je pokrenuo inicijativu da se o planu odluči na skupštinskom zasedanju i referendumu.

12. februar U Kninu je uhapšen Bogoljub Bjelošević, član Glavnog odbora SDS Krajine, nakon napuštanja položaja. Istog perioda policija RSK počela je masovno vraćati dobrovoljce koji su došli iz Srbije.

14. februar  U Kistanjama je održana politička tribina o Vensovom planu.

15. februar U „Vjesniku novosti“ najavljen je odlazak Milana Babića. U Kninu je sazvana sednica Skupštine RSK, uz najavu referendumskog izjašnjavanja o Vensovom planu.

18. februar  Kninska skupština RSK podržala je Milana Babića i usvojila njegov predlog da Skupština nastavi stalno zasedanje. Upućeno je pismo Butrosu-Galiju u vezi sa odlaganjem referenduma.

21. februar Savet bezbednosti UN usvojio je Rezoluciju 743, kojom je odobren početak mirovne misije i formiranje UNPROFOR-a.

26. februar  Skupština Republike Srpske Krajine u Borovu Selu smenila je Milana Babića sa funkcije predsednika Republike. Za predsednika je izabran Goran Hadžić.

28. februar  Hrvatska vojska napala je srpske položaje u zaleđu Zadra i Šibenika. Istovremeno je Ustavni sud RSK u Kninu poništio odluke i amandmane Paspaljeve skupštine u Borovu Selu.

Mart 1992.

1. mart U Sarajevu je održan referendum o budućem statusu Bosne i Hercegovine.

3. mart  U dokumentu se beleže događaji u Gračacu i Kninu, kao i političke aktivnosti u vezi sa Vensovim planom.

10. mart U Kninu je održana sednica Vlade RSK. Raspravljalo se o sprovođenju Vensovog plana i odnosu prema međunarodnim snagama.

12. mart  U Kninu je održana sednica Skupštine RSK. Prema izvoru, razmatrani su položaj Republike i odnos prema planu UN.

21. mart  U dokumentu se navode pregovori i aktivnosti u vezi sa rasporedom mirovnih snaga UNPROFOR-a.

26. mart  Skupština Republike Srpske Krajine u Borovu Selu izvršila je promene u političkom rukovodstvu.

28. mart  U Hrvatskoj su se nastavile političke i bezbednosne tenzije, dok su međunarodni pregovori o budućnosti Jugoslavije bili u toku.

April 1992.

2. april  U dokumentu se beleže događaji povezani sa političkim statusom SAO Krajine i odnosima sa Republikom Srbijom.

3. april Nastavljene su političke aktivnosti i rasprave o budućem ustavnom i teritorijalnom položaju Krajine.

6. april  Počeli su novi sukobi na području Bosne i Hercegovine, što je dodatno internacionalizovalo rat.

27. april  U dokumentu se beleže događaji povezani sa međunarodnim statusom Srbije i Crne Gore i stvaranjem Savezne Republike Jugoslavije.

Maj 1992.

4. maj  Predsedništvo Jugoslavije donelo je odluku o povlačenju JNA iz Bosne u roku od 15 dana. U Briselu je počela Konferencija o Jugoslaviji.

6. maj  General Blagoje Adžić podneo je ostavku. U dokumentu se navodi i pokušaj državnog udara grupe oficira Ratnog vazduhoplovstva.

12. maj  Vlada RSK uvela je vanredno stanje zbog pojave hrvatskih diverzantskih grupa.

13. maj  Na Ravnoj gori podignut je spomenik Draži Mihailoviću.

15. maj  Savet bezbednosti UN usvojio je Rezoluciju 752 o pogoršanju situacije u BiH. U Tuzli je napadnuta kolona JNA koja se povlačila iz Bosne.

18. maj  Savet bezbednosti UN usvojio je Rezolucije 753 i 754, kojima je preporučen prijem Hrvatske i Slovenije u UN. U Kninu je zasedala Skupština RSK i usvojila Deklaraciju o političkim ciljevima Republike Srpske Krajine.

19. maj  JNA je napustila teritoriju Republike Srpske Krajine.

20–23. maj  Savet bezbednosti usvojio je Rezoluciju 755 o prijemu BiH u UN, a 23. maja su Hrvatska, Slovenija i Bosna i Hercegovina primljene u članstvo Ujedinjenih nacija.

27. maj  U Sarajevu je eksplozivna naprava usmrtila i ranila veći broj ljudi koji su čekali u redu za hleb.

30. maj  Savet bezbednosti UN usvojio je Rezoluciju 757 i uveo sankcije SR Jugoslaviji. U isto vreme zabeleženi su borbeni događaji u Bosni i Hercegovini.

Jun 1992.

8. jun  Savet bezbednosti UN usvojio je Rezoluciju 758 o otvaranju sarajevskog aerodroma.

14. jun  Izrael je prihvatio sankcije protiv Srbije i Crne Gore.

15. jun  Dobrica Ćosić izabran je za prvog predsednika SRJ.

17. jun  Slobodan Milošević primio je delegaciju Beogradskog univerziteta koja je tražila njegovu ostavku.

18. jun  Savet bezbednosti UN usvojio je Rezoluciju 760 kojom su predviđeni izuzeci od sankcija za medicinske pošiljke i hranu. U Banjaluci je, prema izvoru, zbog nedostatka kiseonika umrlo 11 beba.

21. jun  Hronika beleži napad hrvatskih snaga na područje Miljevačkog platoa, koje je bilo pod zaštitom UN.

23. jun  Hrvatska artiljerija granatirala je Knin.

26. jun Slobodan Milošević predložio je stvaranje Grčko-jugoslovenske konfederacije.

28. jun U Beogradu su održane demonstracije DEPOS-a, uz zahtev za ostavku Slobodana Miloševića.

29. jun  Savet bezbednosti UN usvojio je Rezoluciju 761 o stavljanju sarajevskog aerodroma pod kontrolu UNPROFOR-a.

30. jun  Savet bezbednosti usvojio je Rezoluciju 762 o „ružičastim zonama“ u Hrvatskoj i zatražio povlačenje hrvatskih snaga na položaje pre 21. juna.

Jul 1992.

4. jul  Ministar unutrašnjih poslova RSK Milan Martić osudio je pojave separatizma Korduna i Banije u odnosu na ostale delove Krajine. Istog perioda, na Topličkim kosama kod Topuskog, teško je ranjen predsednik SO Vrginmost Dmitar Obradović, koji je potom preminuo.

12. jul  Na Oplencu je podignut spomenik kralju Petru Oslobodiocu. Na Drini je otvoren Pavlovića most.

13. jul Savet bezbednosti UN usvojio je Rezoluciju 764 o bezbednosti sarajevskog aerodroma.

14. jul  Milan Panić izabran je za predsednika Vlade SRJ.

25. jul  U Srbu su sportskim susretima obeležene dve godine od Srpskog sabora.

28. jul  U Beogradu je iznenada preminuo akademik Jovan Rašković, osnivač i prvi predsednik SDS-a. Hronika ga opisuje kao političara i intelektualca koji se zalagao za mirno rešavanje sporova.

Jul  U nastavku borbi otvoren je koridor prema Srbiji od Modriče do Brčkog.

Avgust 1992.

6. avgust  Srpska akademija nauka i umetnosti organizovala je u Beogradu simpozijum o zločinima u ratu.

7. avgust  Savet bezbednosti UN usvojio je Rezoluciju 769 kojom je proširen embargo na uvoz i izvoz robe između Jugoslavije i sveta i proširen sastav UNPROFOR-a.

13. avgust  Savet bezbednosti usvojio je Rezoluciju 770 o humanitarnoj pomoći BiH.

18. avgust  Vlada RSK imenovala je državnu komisiju za ratne zločine i genocid.

25. avgust  Delegacija RSK otputovala je u London na konferenciju o Jugoslaviji.

26. avgust  U Londonu je počela konferencija o Jugoslaviji uz učešće oko 40 delegacija.

Septembar 1992.

3. septembar  Predstavnici Evropske zajednice u Hagu dogovorili su da lord Karington bude koordinator mirovne konferencije o Jugoslaviji. Istovremeno su vođene borbe oko Masleničkog mosta.

4. septembar  Hronika beleži teške zločine nad Srbima u Gospiću.

7. septembar  Počela je Međunarodna konferencija u Hagu o Jugoslaviji.

9. septembar  Milan Martić je uhapšen u Bosanskom Otoku, a zatim, uz posredovanje JNA, pušten i prebačen u Knin.

11. septembar  Vođene su borbe oko Skradina i Masleničkog mosta.

16. septembar  Sa poligona Cerovac povučena je 580. artiljerijska brigada JNA.

21. septembar  Hronika beleži napad na rezerviste JNA na Koranskom mostu kod Karlovca.

25. septembar  Savet bezbednosti UN usvojio je Rezoluciju 713 o embargu na isporuke oružja za područje Jugoslavije.

Oktobar 1992.

3. oktobar Predsedništvo SFRJ proglasilo je neposrednu ratnu opasnost.

4. oktobar U Hagu je objavljeno da će se pitanje Srba iz SAO Krajine razmatrati u okviru potkomiteta za nacionalne manjine. Istovremeno je zabeleženo granatiranje Vojnića.

5. oktobar  Vođene su borbe u blizini Osijeka, Nove Gradiške, Siska, Pakraca i Dubrovnika.

8. oktobar  Sabor Hrvatske doneo je odluku o raskidu državnopravnih veza sa Jugoslavijom i proglasio državnu samostalnost Hrvatske. Istog dana u dokumentu se beleži i proglašenje potpune samostalnosti Slovenije.

13. oktobar  Na Kordun je stigla 9. zaječarska brigada JNA.

16. oktobar  Predsednik SAO Krajine Milan Babić doneo je ukaz o osnivanju Privredne komore SAO Krajine.

18. oktobar  U Hagu je predstavljena deklaracija o Jugoslaviji.

29. oktobar  Ministri inostranih poslova Evropske zajednice odlučili su da uvedu ekonomske sankcije Srbiji ukoliko ne prihvati predloge lorda Karingtona.

Novembar 1992.

2. novembar  Formirane su tri kordunaške brigade: druga za Vojnić, treća za Slunj i četvrta za Vrginmost.

3. novembar  Hronika beleži proterivanje Srba Zapadne Slavonije iz 18 srpskih sela.

4. novembar  Izvedena je akcija izvlačenja kasarne „Logorište“ iz Karlovca, uz gubitke koji su navedeni u izvoru.

8. novembar Ministri Evropske zajednice doneli su odluku o uvođenju novih sankcija prema Jugoslaviji.

9. novembar  Predsedništvo SFRJ uputilo je Savetu bezbednosti zahtev za hitno upućivanje mirovnih snaga u Jugoslaviju.

18. novembar  Vlada SAO Krajine donela je odluku da se snage međunarodne zajednice mogu razmestiti samo na linije razgraničenja. Posle višemesečnih borbi jedinice JNA zauzele su Vukovar.

19. novembar  U Kninu su vođeni pregovori sa Sajrusom Vensom i Robertom Ovenom. Krajišku delegaciju činili su Zdravko Zečević, Milan Martić, Boro Martinović i ministar spoljnih poslova Slobodan Jarić.

Zaključak

Tokom 1992. godine politički sukob prerastao je u širi međunarodni problem. Vensov plan i dolazak UNPROFOR-a otvorili su novu fazu međunarodnog posredovanja, ali nisu zaustavili borbe i političke sporove. Istovremeno su Hrvatska i Bosna i Hercegovina dobile međunarodno priznanje i članstvo u UN, dok su protiv SR Jugoslavije uvedene sankcije. U Krajini su se menjali politički odnosi i rukovodstvo, formirana je sopstvena vojska, a krajem godine nastavljeni su pregovori sa međunarodnim posrednicima.

Izvor informacija

Osnovni izvor za ovu hronologiju su dostavljene skenirane stranice publikacije „Da se ne zaboravi – Hrvatsko etničko čišćenje Krajine 1990–1995“, konkretno stranice 245–248.

Tekst je prilagođen formatu bloga: pojedine stavke su sažete i jezički uređene, dok su datumi i osnovни događaji zadržani prema dostavljenom materijalu. Političke ocene, kvalifikacije i tvrdnje o odgovornosti predstavljaju perspektivu korišćenog izvora i nisu automatski predstavljene kao neutralni istoriografski zaključci.

Коментари

Популарни постови са овог блога

JANKA PUSTA

Od naredbe do gubilišta: Anatomija ustaškog pokolja u pravoslavnoj crkvi u Glini